Kutjevačko vinogorje smješteno je na području Požeško-slavonske županije i zaprema obodne dijelove Požeške kotline. Prema rajonizaciji vinogradarstva ubraja se u vinogradarski podrajon Slavonija, rajona kontinentalna Hrvatska, u vinogradarskoj zoni C1.

Kutjevačko vinogorje pod poizvodnjom ima oko 800 ha vinograda, od čega je u vlasništvu Kutjevačkog podruma oko 400 ha. To vinogorje leži na južnim padinama Papuka i Krndije, većinom na blago nagnutim terenima nadmorske visine do 200 m, a rijeđe na niskom brdovitom reljefu, na kojem se vinogradi penju i do 300 m nadmorske visine. Vinogradarski položaji su uglavnom južne ekspozicije.

U klimatskom pogledu za kutjevačko vinogorje karakteristične su srednje vrijednosti kontinentalne humidne odnosno semihumidne klime. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,4°C, a jeseni su uvijek nešto toplije od proljeća. Broj dana u godini s temperaturom višom od 10°C iznosi 193, a zbroj temperatura u tom razdoblju 3167°C. U vegetacijskom razdoblju u Požeškoj kotlini padne 413 mm oborina, odnosno 55% od ukupne godišnje količine oborina, stoga vinova loza vrlo rijetko strada od suše.

Kutjevačko vinogorje nalati se u zoni podzola, na tlima nastalim na matičnom supstratu kiselih trošnih stijena. Novi vinogradi Kutjevačkog podruma podignuti su na tipičnom podzolu dubljeg profila s gotovo optimalnim sadržajem humusa za uzgoj vinove loze.

Najbolji vinogradarski položaji u kutjevačkom vinogorju su Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo. Od grožđa uzgajaju se pretežno bijele vinske sorte, a među njima je na prvom mjestu graševina. Uz nju su rajonizacijom vinogradarstva preporučene sorte još i pinot bijeli i sivi, chardonnay, traminac, rajnski rizling, rizvanac, sauvignon te plamenka bijela i crvena. Za dobivanje obojenih vina preporučene su sorte pinot crni, frankovka, ružica, zweigelt, merlot i gamay.

Po svom sortimentu kutjevačko vinogorje ubraja se među najkvalitetnija hrvatska vinogorja i daje cijenjena i tražena vina visoke i najviše kvalitete.